Nastup na Women in Adria podcastu: Ana Dumančić Acar, direktorica Studija Nixa

Ovo nije priča o poduzetništvu.
Ovo je priča o tome kako mala tvrtka preživi kada počne igrati po pravilima velikih.

Ana:

Ja sam u poduzetništvo, kao i mnogi moji supatnici ušla pod prisilom. U trenutku kad više nisam - bez pravne osobe, mogla odrađivati svoje razne osobne gaže koje sam imala počevši od srednje škole nagovorila sam tatu da preko njegovog građevinskog obrta izdajem račune za svoje poslove, i to je neko vrijeme (prilično kratko) solidno funkcioniralo dok me tata nije izbacio, a izbacio me jer sam počela imati previše svakojakog posla.

Sa svojim prčkarijama sam nepovratno kontaminirala njegov uhodani svijet u kojem se izdaju dva velika računa godišnje.

Povrh te disrupcije, napravila sam i invaziju na njegovu računovotkinju s kojom je tata odjednom počeo komunicirati puno više nego što je htio i bio spreman podnijeti.

Možda je zanimljivo spomenuti i da ja uopće nisam poduzetništvo shvaćala kao nešto što je posao. To su meni bile moje „kombinacije“ dok tražim „pravi“ posao u nekoj državnoj službi. 

Taj „pravi“ posao nije se nikad dogodio i evo ja do dana današnjega nikad nisam bila ni dana zaposlena i od te urote (od 2005.) imam svoju firmu Studio Nixa.

Međutim, sad zaista vjerujem da je to „pravi“ posao i tako se prema njemu i postavljam. 

Tako da nije tu bilo ni plana ni neke posebne hrabrosti kojom bih se mogla dičiti.

Sad međutim imam puno više planova, a puno manje hrabrosti.

Promijenila su se vremena, a s njima se mijenjamo i mi. 

Što je zapravo i moto Studija Nixa.

Tempora mutantur, nos et mutamur in illis. 

I upravo tu osobna priča prestaje biti važna.
Jer ono o čemu se danas zapravo govori nisu počeci – nego preživljavanje na tržištu koje se u međuvremenu potpuno promijenilo.

Sažetak podcasta

U razgovoru za Woman in Adria Podcast s Renatom Štefić iz A1 Hrvatska, Ana Dumančić Acar otvara niz ključnih tema koje danas oblikuju poslovanje malih i srednjih poduzeća.

Podcast polazi od osobne poduzetničke priče, ali se brzo pomiče prema stvarnim izazovima suvremenog poslovanja: digitalizaciji, rastućim sigurnosnim zahtjevima i utjecaju umjetne inteligencije na svakodnevni rad.

Poseban naglasak stavljen je na trenutak kada male tvrtke, unatoč dugogodišnjoj suradnji s velikim sustavima, bivaju suočene s novim standardima – osobito u području informacijske sigurnosti. Takvi zahtjevi, uključujući opsežne sigurnosne upitnike i regulatorne okvire poput NIS2 i DORA, više nisu iznimka, već postaju pravilo poslovanja.

U tom kontekstu, sigurnost se redefinira i postaje strateški preduvjet za rad s velikim klijentima i sudjelovanje na tržištu.

Razgovor se dotiče i uloge umjetne inteligencije i pitanja pozicioniranja malih, specijaliziranih tvrtki koje rade s velikim i kompleksnim sustavima.

Mali u većini slučajeva čupaju kosu, plaču i nariču pa se na kraju ili pokore i metamorfiraju u nešto što je prilagođeno stanju na tržištu pa budu nagrađeni za trud ili neko vrijeme preživljavaju, tiho venu pa nestanu.

Bilo je i pitanje kako AI mijenja posao prevođenja — je li više prijetnja, prilika ili nešto između? Ana je na to ovako odgovorila:

Puno sam pisala o tehnologijama prevođenja na svojim platformama, a i govorila na raznim nastupima i konferencijama.

Prevoditelji su skloni preuveličavati ulogu čovjeka u procesu prevođenja.

Ako ćemo uspoređivati najbolji prijevod najiskusnijeg prevoditelja na njegov najbolji radni dan kad je dok jer radio prijevod bio najsretniji, najodmorniji i pucao od „joie du vivre“ s prijevodom nekog neprilagođenog neistreniranog alata – onda možda može biti diskusije. U suprotnom: što više ljudskog rada to je veća šansa za greške. 

Ja sam u svom životu vidjela puno gorih prijevoda koje su radili ljudi nego alati.

Trenutno je tema trebaju li lokalizacijski alati biti bazirani na dodavanju API-ja koji pozivaju LLM-ove ili treba raditi AI-first aplikacije. 

Drugim riječima – pitanje više nije treba li koristiti AI, nego kako ga koristiti – kako dodatak postojećim softverima ili kao bazu.

Prevoditeljstvo je odavno i ne baš potajno postalo dio IT industrije

Ana:

Ako ste od mene, zato što sam po struci prevoditelj očekivali da ćete dobiti epopeju o tome kako nema do ljudske ruke – to nećete nikad dobiti jer to jednostavno nije istina.

Zapravo me to uvijek podsjeti na prosvjede protiv kalkulatora ili na tetke što su govorile da nema do rokom istučenih bjeljanjaka patile od sindroma karpalnog tunela i i dalje odbijale koristiti mikse. 

Prevoditeljica samo u slobodno vrijeme

Ana:

Ja sam prevoditelj samo u slobodno vrijeme, prevodim ono što želim, a to je u zadnje vrijeme turska poezija, sviđa mi se jedna kantautorica megapopularna Sezen Aksu pa radim na tome da objavim zbirku prijevoda na hrvatski njezine poezije.

U radno vrijeme sam orkestrator procesa prevođenja i sudski tumač.

Prevodi se više nego ikada prije

AI će ubrzati prijevode, ali sveopća regulacija svih područja poslovanja i tržišta u sprezi s globalizacijom dramatično povećavaju količinu sadržaja. Rezultat je:

Klijenti više ne traže samo prijevod – traže sigurnost podataka, razumijevanje regulatornog okvira i partnera koji može raditi na razini velikih sustava.

I zato smo u Studiju Nixa investirali u informatičku sigurnost i ISO 27001 standard, jer volumen raste, ali s njim rastu i odgovornost i rizici.

Globalno tržište jezičnih usluga danas vrijedi više od 70 milijardi dolara i raste oko 6–7% godišnje.

Zanimljivo je da se često govori da će umjetna inteligencija smanjiti potrebu za prijevodima, ali događa se zapravo suprotno.

Količina sadržaja koji se prevodi globalno svake godine raste jer kompanije posluju na sve više tržišta i u sve više jezika.

Prema analizama industrije, globalno tržište prevoditeljskih i jezičnih usluga danas vrijedi više od 70 milijardi dolara, a procjenjuje se da će u sljedećih nekoliko godina prijeći 100 milijardi dolara.

Drugim riječima – tehnologija ne smanjuje volumen prijevoda, nego ga povećava.

Financijski sektor, farmaceutska industrija i međunarodne kompanije danas moraju proizvoditi ogromne količine dokumentacije – ugovore, regulatorne izvještaje, compliance dokumente – često na više jezika.

To znači da se u mnogim organizacijama količina tekstova koji se prevode u posljednjih deset godina povećala i nekoliko puta.

Kroz dijalog male, agilne tvrtke i velikog sustava poput A1 telekoma, otvara se i pitanje kapaciteta: male tvrtke često nemaju resurse same upravljati svim aspektima sigurnosti i regulative, zbog čega postaje ključno osloniti se na pouzdane partnere. 

Podcast završava porukom koja sažima cijeli razgovor:

U digitalnom okruženju koje se ubrzano razvija, sigurnost više nije opcija – nego osnovni uvjet opstanka.

A za male tvrtke to znači samo jedno:
ili će se prilagoditi – ili će ih tržište vrlo brzo izbaciti iz igre. 

To je borba malih protiv velikih. Veliki se uvijek snađu, a mali?

Cijeli podcast možete pronaći na dolje na linku.